Zdravlje roditelja i njihove buduće djece

Svaka je trudnoća, bez obzira da li se radi o prvoj, drugoj ili nekoj idućoj, osobito značajan događaj u životu jedne obitelji i zajednice koja ju okružuje. Premda začeće, trudnoća i rađanje djeteta najčešće protječe bez poteškoća, neophodno je brinuti o rizicima i teškoćama koje se mogu javiti tijekom složenih promjena kroz koje prolaze majka i fetus. Da bismo osigurali rađanje zdravog djeteta osobito je važno poznavati rizike i mjere prevencije budući da je uvijek bolje spriječiti nego liječiti. Značaj te poslovice u punoj mjeri dolazi do izražaja upravo kada je riječ o trudnoći jer je dobro zdravlje budućih majki i očeva temelj pravilnog razvoja njihove djece.

Što sve mogu učiniti za zdravlje svog dijeteta? – pitanje je koje se često postavlja prilikom rođenja, a nerijetko i od samog početka trudnoće. Međutim, ispravno je postaviti ga znatno ranije, mjesecima prije začeća. Poznato je da dobra prehrana, zdravo životno i poslovno okruženje i odgovarajuća medicinska skrb mogu značajno povećati šanse za uspješnu trudnoću. S druge stranje, loša hrana, prekomjerna tjelesna težina, alkohol, pušenje i nepovoljni utjecaji okoline mogu otežati zanošenje, te povećati vjerojatnost razvojnih problema i komplikacija u trudnoći. U ovom se prilogu iznose osnove tzv. pretkoncepcijske skrbi među koje spadaju unapređenje zdravlja budućih majki i očeva.

Prehrana

O ulozi prehrane puno se govori i piše jer je od davnina opaženo njezino veliko značenje za zdravlje ljudi. Poznato je da žene u reproduktivnoj dobi trebaju imati raznovrsnu, balansiranu prehranu koja obuhvaća sve osnovne tipove namirnica i svakako uključuje voće, povrće, svježe meso i ribu, jaja i integralne žitarice. Poželjno je uzimati više obroka i birati hranu bogatu kalcijem, proteinima, željezom i vitaminom C koji pospješuje absorpciju željeza. Preporuča se svakodnevno uzimati 1000 mg kalcija (orijentacije radi u 100 ml mlijeka ima 120 mg kalcija), te hranu bogatu omega 3 i omega 6 masnim kiselinama, pa stoga jedan do dva puta tjedno valja jesti ribu. Uz to, od koristi je i uzimanje folne kiseline koja u dozi od 400 mikrograma dnevno značajno umanjuje mogućnost nastanka fetalnih nakaznosti, pa se iz tog razloga budućim trudnicama preporučuju multivitaminski pripravci koji ju sadrže.

Dodaci hrani koji sadrže vitamine A, C, B6, E, folnu kiselinu, kalcij, željezo, cink i magnezij mogu biti osobito korisni kod osoba s poremećajima prehrane, vegana (striktnih vegetarijanaca), te onih koji konzumiraju neadekvatne količine voća i povraća, no sigurnost i učinkovitost preparata koji postoje na tržištu nerijetko nije dovoljno ispitana u trudnica, pa se o njihovoj primjeni svakako valja savjetovati s liječnikom.

Pretilost postaje i u nas jedan od vodećih zdravstvenih problema, a žene s prekomjernom tjelesnom težinom morale bi znati da višak kilograma (pored toga što predstavlja značajan rizik za vlastito zdravlje) nepovoljno utječe na mogućnost začeća i razvoj trudnoće. No kako smanjiti prekomjernu težinu? Rješenje je jednostavno, no njegova primjena nije laka. Valja smanjiti kaloričnost prehrane, voditi računa o odgovarajućem rasporedu i kvaliteti obroka i povećati fizičku aktivnost. Nužno je izbjegavati veće količine visoko prerađenih ugljikohidrata (bijelo brašno, šećer, kolači, biskviti itd.), masnoća (rafiniranih, saturiranih ulja), te kave. Programi za mršavljenje mogu pomoći, no najvažnija je čvrsta volja i odlučnost da se regulacijom tjelesne težine unaprijedi kvaliteta života. Dijetalni režim s ograničenjem unosa hrane na manje od 2000 kalorija na dan najbolje je provoditi uz nadzor stručnjaka kako u hrani ne bi nedostajali vitamini i druge esencijalne tvari.

I nedovoljna tjelesna težina može biti prepreka uspješnoj trudnoći. U pothranjenih su žena češće srčane bolesti, osteoporoza, izostanak menstrualnih krvarenja i nemogućnost zanošenja, a nisu rijetke ni komplikacije u trudnoći i njezin nepovoljan ishod. Valja znati da tjelesnu težinu valja normalizirati prije trudnoće, jer nadoknadom kilograma nakon zanošenja nije moguće umanjiti rizike pothranjenosti.

Utjecaj okoliša

Okružje u kojem živimo i radimo ima velik utjecaj na kvalitetu života i zdravlje ljudi, a kemikalije koje koristimo mogu predstavljati opasnost ne samo po zdravlje onih koji su neposredno izloženi, već i za njihovo potomstvo. Teški metali poput žive i olova su osobito neurotoksični za fetuse i djecu. Živa se može nakupljati u ribama (npr. velike predatorske ribe kao morski psi ili tune) ili školjkama, pa prilikom njihove nabavke valja voditi računa o tome da ne potječu iz zagađenog mora. Olovo pak nalazimo u zagađenom tlu i nekim bojama, te na nekim predmetima u svakodnevoj primjeni, a oprez je potreban i kod svake sumnje na zagađenja iz industrijskih izvora. Vodu je najbolje piti iz pouzdanih izvora koji se redovito kontroliraju, te valja izbjegavati onu iz plastičnih boca koje sadrže BPA (bisfenol A). U hranu koju konzumiramo danas se dodaje preko 4000 aditiva. Neki se ispisuju u proizvođačkim specifikacijama, a neki ne. Za veliku većinu aditiva nije poznato kakav utjecaj imaju na rani razvoj fetusa. Stoga hranu s velikim dozama aditiva treba osobito izbjegavati neposredno prije začeća, tijekom trudnoće i dojenja.

Rizici nekih poslova uključuju izlaganje tvarima čiji utjecaj na zdravlje nepovoljan ili nije dovoljno ispitan. Radi se o agresivnim kemikalijama koje se koriste u poljoprivredi, sredstvima za čišćenje, organskim otapalima, laboratorijskim pripravcima itd. Osobito su opasni vinil klorid, organofosforni pesticidi, metilen klorid ili etilen bromid. Izlaganje visokim temperaturama u proizvodnim pogonima može biti opasno za potencijalnu trudnicu i gravidnu ženu. I kućanski poslovi (uključujući hobije) mogu biti rizični jer se i okviru svoga doma nerijetko koristimo otapalima, teškim metalima, pesticidima, rodenticidima itd. Stoga trudnoću valja planirati kako bi u mjesecima koji joj prethode smanjili izloženost potencijalno štetnim tvarima na najmanju moguću mjeru, u što treba svakako uključiti i izbjegavanje svih oblika ionizirajućeg zračenja.

Iz ovih nekoliko redaka jasno je kako velik značaj na naše živote i zdravlje generacija koje dolaze ima očuvanje čistog okoliša. Ipak, najveće rezultate u očuvanju vlastitog zdravlja možemo postići i bez tuđe pomoći. Naime, alkohol i pušenje danas spadaju u vodeće uzroke bolesti i umiranja na koje pojedinac može utjecati. Kod trudnica alkohol uzrokuje malformacije (fetalne nakaznosti), pobačaje i mrtvorođenost. Pušenje uzrokuje iznenadnu smrt fetusa, malformacije, zastoj rasta ploda, malu porodnu težinu i druge probleme u trudnoći. Prestane li žena već prije trudnoće pušiti i konzumirati alkohol učinit će veliki korak prema uspješnoj trudnoći. I druge je bolesti ovisnosti važno izliječiti prije negoli nastupi trudnoća, a budući da to ne ide ni lako ni brzo, u međuvremenu je dobro primijeniti kontracepciju.

Što mogu učiniti budući očevi?

Briga o zdravlju žena obično je u centru interesa pretkoncepcijske skrbi. Međutim, ne treba pri tome zanemariti značaj zdravlja muškaraca koji također daju značajan doprinos trudnoći. Budući očevi trebaju se aktivno uključiti u planiranje obitelji jer odgovornost za reproduktivni plan i kontracepciju ne može počivati isključivo na ženama. Valja imati na umu da oni pružaju veliku potporu u trudnoći i porođaju, te osiguravaju uvjete za zdravlje cjelokupne obitelji. Njihovo sazrijevanje u dobre (i prisutne!) očeve važan je faktor uspješnog razvoja i pravilnog odgoja djece.

No uloga muškaraca nije samo psihološka ili socijalna. Naime, velik je biološki i genetički doprinos koji muškarci daju prilikom začeća. Poznato je da spermiji mogu biti oštećeni na mnoge načine; pušenjem, akoholom, opojnim drogama, anaboličkim steroidima, kofeinom, lošom prehranom, radijacijom, kemoterapijom, pa i u nekim bolestima kao što je npr. dijabetes melitus. I mnoge kemikalije mogu oštetiti genetski materijal (DNA) u spermijima zbog čega je otežano začeće ili nastupa pobačaj, malformacije, pa čak i razvoj karcinoma u djece. Na sreću, nova se sperma stvara svakih 48-72 dana, pa ona oštećena može biti zamijenjena novom već 3 mjeseca nakon prestanka izlaganja štetnim utjecajima. Stoga muškarci koji planiraju postati očevi mogu u srazmjerno kratkom vremenu pospješiti izglede za uspjeh trudnoće tako da prestanu pušiti i piti alkohol, te osiguraju odgovarajuću fizičku aktivnosti i kvalitetnu prehranu za cijelu obitelj.

Dobro zdravlje roditelja - temelj pravilnog razvoja njihove djce

Sve u svemu, očevi i majke buduće zdrave djece uvijek moraju imati u vidu najmanje troje:

1. Skrb o zdravlju djeteta započinje zapravo prije njegova začeća.
2. U tom nastojanju trebaju sudjelovati oba roditelja, dakle majka i otac, a ne samo majka, kako se često pogrešno pomišlja.
3. Za bolesti u trudnoći ima lijeka, ali najbolje učinke postiže skrb roditelja koji će iz svojih životnih navika odbaciti sve što može biti štetno za zdravlje njihova novog potomka.

Prim. mr. sc. Davor Zoričić
specijalist ginekologije i porodništva